Vrednost plasmana cveća i ukrasnog bilja iz Srbije na inostrano tržište je u proteklom periodu iznosila oko 4,2 miliona evra, piše eKapija.
Za vreme pandemije koronavirusa cvećarstvo je doživelo procvat, a najviše je izvezeno u Evropsku uniju, Rusiju, Belorusiju i Kazahstan, pokazali su podaci Privredne komore Srbije.
Rasadnik Čabrić iz Velikog Šiljegovca kod Kruševca govori o velikoj potražnji. Poznati su po tujama i dekorativnom bilju, kao i po limunu i mandarini.
“Naša proizvodnja se prostire na 15 hektara, pa izvozimo u Rusiju, Nemačku, Poljsku i Austriju. Interesovanje je veliko, a pretpostavljam da su se ljudi generalno više okrenuli prirodi i negovanju biljaka. Naime, više su bili u kućama i tragali za cvećem – onlajn”, navodi Nemanja Čabrić.
Maja Marković, v.d. direktora Regionalne privredne komore u Kruševcu, navodi da je Rasinski okrug po proizvodnji dekorativnog cveća, sadnog materijala, voća i loznih kalemova jedan od najznačajnijih u Srbiji, a najavila je promociju javnih poziva za raspodelu pomoći namenjene domaćinima.
Privredna komora Srbije je u martu saopštila da je Ministarstvo poljoprivrede usvojilo više njihovih inicijativa za subvencionisanje, a grupacija proizvođača cveća i ukrasnog bilja aktivno učestvuje u streteškom planiranju. Ranije je samo izvoz ruža Srbiji doneo 2,5 miliona evra.
“Sve više mladih je počelo da sadi cveće, čak i oni koji nikada ranije to nisu činili. Inače, ovo je, mahom, posao koji se prenosi sa generacije na gerenciju, a ja radim sa roditeljima. Imamo širok asortiman, ali se mušterije uglavnom odlučuju za biljke koje su jednostavnije za održavanje na osunčanijim terasama”, ističe Dušan Matić iz rasadnika Cveće Matić u Makrešanu, kod Kruševca.
“Tokom pandemije beležimo veću potražnju za četinarima, mada interesovanja ima i za cvetnice”, rekla je Nadica Ignjatović iz rasadnika Breza u Velikom Šiljegovcu, gde stasava treća generacija proizvođača.
Izvor: eKapija
Foto: Pixabay