Šef Facebooka Mark Zuckerberg je nedavno priznao da razvija vlastiti “virtuelni svet” kao sledeće poglavlje za firmu i sledeću generaciju interneta.
Zuckerberg je najavio da će Facebook u narednih pet godina pretvoriti iz kompanije koja se prvenstveno doživljava kao društvena mreža u kompaniju “metaverzuma”.
“Očekujem da će ljudi u godinama koje dolaze preći s toga da nas vide prvenstveno kao kompaniju društvenih medija u to da nas vide kao kompaniju metaverzuma”, rekao je Zuckerberg, i dodao da je metaverzum na mnogo načina krajnji izraz društvene tehnologije.
Metaverzum (meta-universe) je digitalni svet u kojem se spaja fizička i virtuelna stvarnost, to je zajednički virtuelni prostor određene zajednice ljudi koji je nastao primenom proširene stvarnosti i u njemu ljudi mogu komunicirati u obliku avatara.
Facebookov metaverzum bi prema tome bio platforma koja bi ljudima omogućila komuniciranje i interakciju na potpuno nove, inovativne načine, prenosi Novac.hr.
Najveća svetska društvena mreža uložila je značajna sredstva u virtuelnu i proširenu stvarnost. Facebook je kupio Oculus VR koji razvija naočare s proširenom stvarnošću i pametne narukvice. Takođe je kupio nekoliko VR gejming studija i ima oko 10 000 zaposlenih koji rade na tehnologiji virtuelne stvarnosti.
Koncept metaverzuma pripisuje se Nealu Stephensonu, autoru naučno-fantastičnog romana “Snow Crash” iz 1992. godine. Neke zajednice video-igara već su stvorile meta-svemir, poput Robloxa i Fortnitea.
“Verujem da će ‘metaverzum’ biti naslednik mobilnog interneta, a stvaranje ove grupe proizvoda sledeći je korak na našem putu da pomognemo da se izgradi”, napisao je Zuckerberg na Facebooku i otkrio da je kompanija pokrenula razvojni tim koji će raditi na ovom projektu.
Na nedavno održanom Huaweijevom samitu o 5G i AR tehnologija je otkriveno da će tržište proširene stvarnosti do 2025. godine vredeti 300 milijardi američkih dolara.
Stručnjaci ističu da su tehnologije proširene stvarnosti postale jedan od ključnih pokretača digitalne transformacije i da će duboko promeniti proizvodne metode i način na koji živimo.
Evropska komisija u akcijskom planu za oporavak i transformaciju, u delu koji se tiče evropskih medijskog i audiovizualnog sektora u digitalnoj deceniji, predviđa da će do 2030. godine VR i AR u globalnu privredu dodati oko 1,3 biliona evra, u odnosu na 39 milijardi evra u 2019. godini.
Evropski parlament je 2019. doneo rezoluciju o sveobuhvatnoj evropskoj industrijskoj politici veštačke inteligencije i robotike. U toj rezoluciji navodi se, između ostalog, da veštačka inteligencija može obogatiti život i unaprediti sposobnosti, kako za pojedince, tako i za opšte dobro.
U tom tekstu Parlament takođe prepoznaje da se AI primjenjuje na razne sektore u kojima je standardizacija od velike važnosti, poput pametne proizvodnje, robotike, autonomnih vozila, virtuelne stvarnosti, naučne zaštite i analize podataka, pa veruje da će standardizacija veštačke inteligencije na nivou cele EU podstaknuti inovacije i garantovati visok nivo zaštite potrošača.